…posjetite Hercegovinu i upoznajte tajne vinara
U ove pretpraznične zimske dane, kada su glavne teme predstojeći praznici, zimski odmori, skijanje i planine, za sve one koji više vole topliju klimu i južne krajeve, BH Times je odlučio predstaviti projekat Vinske ceste Hercegovine, koji je zahvaljujući blagoj hercegovačkoj klimi, aktuelan tokom cijele godine.
Projekat Vinske ceste realizovala je Turistička zajednica HNK/HNŽ. Vinska cesta svim posjetiocima omogućava upoznavanje sa Hercegovinom i njenim ljepotama, sa njenim vinogradima i autohtonim sortama Blatine i Žilavke, obilaske brojnih hercegovačkih vinarija i vinskih podruma, kušanje domaćih vina i rakija, ali i bogatu restoransku ponudu sa autentičnom domaćom kuhinjom, kao i smještaj u velikom broju hotela i pansiona.
Tako ćete putujući Vinskom cestom biti u prilici vidjeti i doživjeti hercegovačke znamenitosti kao što su Svetište Kraljice Mira u Međugorju, Stari Most u Mostaru, Nekropolu stećaka u Radimlji kod Stoca, jedinstveni stari grad Počitelj, rimske iskopine u Mogorjelu kod Čapljine, Manastir Žitomisliće, i još mnogo toga.
Kada se umorite od bogate istorije i njenih spomenika, na raspolaganju su vam nebrojene prirodne ljepote od kojih bismo izdvojilli izvor Bune kod Blagaja, vodopad Kravice kod Ljubuškog, kamene vinograde u Čitluku, Park prirode Hutovo blato koji je jedan od najbogatijih rezervata ptica u Evropi, itd.
Ono što Vinsku cestu čini jedinstvenom jesu hercegovački vinari i proizvodi njihovog marljivog rada. Na Vinskoj cesti imate šansu kušati vrhunska vina dobijena od autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Vinski podrumi vinarija „Stojić”, „Buntić”, „Prskalo”, „Rozić”, „Brkić”, „Vukoje”, „Sivrić”, „Begić”, „Rebac”, „Stankela”, „Andrija”, „Škegro”, i mnogih drugih, za vas su otvorili vrata svojih konoba i pozivaju vas na nezaboravno gastronomsko putovanje na kojem ćete pored vina susresti i rakije lozovaču, medovaču, travaricu, ali i domaće specijalitete kao što su hercegovački brodet od žaba i jegulja, hercegovački pršut, mladi sir i planinski sir iz mijeha, burek i ostale pite, itd. itd.
Dakle, za sve one kojima Mediteran i blaga mediranska klima više leže na srcu nego snijeg i planine, preporučujemo nezaboravnu posjetu Vinskoj cesti Hercegovine. A svima onima koji spadaju u ljubitelje zimskih radosti želimo puno snijega i uživanja u planinskim ljepotama Bosne i Hercegovine i preporučujemo da po zavrsetku zimske sezone obavezno posjete Hercegovinu.
Klikom na link možete preuzeti:
Brošuru Vinska cesta Hercegovine
Viewed 11884 times by 7434 viewers
4 komentara do sada ↓
1 dado
Informacije o vinima su doista netacne i neobjektivne. U najnovijoj lituraturi o vinima hrvatska se uposte ne spominje jer proizvodnja je zanemarujuci mala u odnosu na druge zemlje. Takodjer kada se pise o podjeli vina onda razlikujemo:
Bijela vina
Crvena vina
Rose vina
Desertna vina
Pjenušava vina
Champanjac
2 barba
Vinski turizam postaje sve više priznat kao važan dio turizma i jedan od najbrže rastućih oblika turizma u mnogim zemljama svijeta . Samo u Francuskoj postoji 5000 vinskih podruma otvorenih za turistički posjet, koje svake godine posjeti i po 7,5 milijuna gostiju. Iako je vinski turizam u mnogim zemljama važna komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam počeo razvijati tek u posljednje dvije-tri godine i još uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao biti .Iako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve veći broj vinarija počeo razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje turističke ponude još uvijek kod mnogih postoji nepovjerenje , a možda još više nerazumijevanje kako vino i turizam mogu pridonijeti jedno drugom i cijeloj regiji u kojoj koegzistiraju.
3 barba
Vinova loza uzgajala se u Hercegovini već u doba Rimljana, što dokazuju motivi loze i grožđa uklesani u iskopinama portala rimskog logora”Mogorjelo” kod Čapljine(sagrađenog za vladavine cara Oktavijana,63-14.p.n.e.).Po povijesnim zapisima vjerojatno su i Daorsi, staro ilirsko pleme koje je naseljavalo ovaj kraj uzgajali vinovu lozu davno prije nove ere . Prvi izričit spomen hercegovačkog vina u srednjem vijeku po zapisima nađen je u Čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka , iz 1353. godine . Okupacijom BiH od strane Austrougarske dolazi već u prvim godinama do značajnijeg iskoraka u razvoju vinogradarstva i vinarstva te se odmah uviđa veliki potencijal dviju autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Prvi kontigent Hercegovačkog vina izvezen je preko Trsta u Europu 1883. godine u Austriju i druge europske zemlje, a prati ga analiza u kojoj se konstatira visok postotak alkohola i vrlo povoljno zdravstveno stanje vina. Proizvodnja vina na području Hercegovine do osnivanja modernijih vinarija (1954.g.) tradicionalno se odvijala u malim vinarskim podrumima. Nesumnjivo veliki ugled hercegovačkih vina potekao je upravo iz tih malih klasičnih podruma. Hercegovačka vina žilavka i blatina su na mnogim izložbama i manifestacijama plijenila pozornost dobrih poznavatelja i potrošača vina. Hercegovačkim vinima su davana najviša priznanja i ocjene koje su ih svrstavale u najkvalitetnija svjetska vina. Žilavka je tada proglašena čuvenim svjetskim vinom , te krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća pobrala mnoštvo priznanja na međunarodnim vinskim sajmovima u Beču(1898. i 1900.) u Parizu(1901.), Londonu (1903.), Budimpešti, Barceloni i drugim svjetskim centrima. Hercegovački vinari i vinogradari dobili su u tim godinama 22 zlatne medalje , među njima neke i osobno iz ruku tadašnjih vladara-cara Franje Josipa , belgijskog kralja Leopolda , engleske kraljice Viktorije i drugih.
4 stručnjak
odgovor za Dadu
Gospodine Dado, struka je definirala podjele vina po različitim kriterijima što je i sastavni dio Zakona o vinu BiH. Pa se u Članu 25 ovog zakona može pročitati sljaedeće:
Vina, u smislu ovog Zakona, jesu:
a) vina u užem smislu riječi:
1) mirna vina,
2) pjenušava vina,
3) biser vina,
4) gazirana vina.
b) specijalna vina:
1) desertna vina,
2) aromatizirana vina,
3) likerska vina,
c) Po boji, vina se dijele na: bijela, ružičasta (rose , opolo) i crna (crvena).
(2) Po sadržaju neprevrelog šećera, vina se dijele na:
mirna vina:
1) suha,
2) polusuha,
3) poluslatka i
4) slatka.
pjenušava, biser i gazirana vina na:
1) vrlo suha,
2) suha, polusuha,
3) poluslatka i
4) slatka.
Podjela prema kvaliteti na:
stolna bez GP
stolna s GP
kvalitetna
vrhunska
itd, itd….
Vase objetkivno misljenje - pozitivno ili konstruktivno: